> Provereno i ažurirano: 4. avgust 2026. Podaci u ovom vodiču provereni su u važećem prečišćenom tekstu Zakona o radu („Sl. glasnik RS", br. 24/2005 … 109/2025) — čl. 175, 177 i 178 — i Zakona o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti — čl. 66 i 67 — na dan objave.
Sporazumni raskid je prestanak radnog odnosa na osnovu pisanog sporazuma poslodavca i zaposlenog — nijedna strana ne otkazuje, obe se slažu oko datuma i uslova. Zvuči jednostavno, ali povlači dve posledice koje se retko objašnjavaju unapred: nema zakonskog otkaznog roka (datum se slobodno dogovara) i po pravilu nema prava na novčanu naknadu sa biroa dok zaposleni ponovo ne navrši uslov staža osiguranja. Ukratko: sporazum mora biti u pisanoj formi (čl. 177) — usmeni dogovor ne prestaje radni odnos. Poslodavac je dužan da zaposlenog pre potpisivanja pisano obavesti o posledicama po pravo na naknadu za nezaposlenost. Otpremnina nije zakonom obavezna kod sporazumnog raskida (obavezna je samo kod tehnološkog viška). Kada se jednom potpiše, sporazum se ne može jednostrano povući — osporiti se može jedino sudskim putem, zbog mana volje ili ništavosti.> Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne zamenjuje pravni savet. Pri izmeni propisa tekst se hitno usklađuje.
Ključne činjenice (2026)
- Forma: sporazum mora biti pisan i potpisan od obe strane (čl. 177 Zakona o radu).
- Ko inicira: bilo koja strana — poslodavac ili zaposleni; zakon ne propisuje ko mora prvi predložiti.
- Otkazni rok: ne postoji zakonski rok — datum prestanka strane slobodno dogovaraju.
- Obaveza obaveštenja: poslodavac mora pisano obavestiti zaposlenog o posledicama za pravo na naknadu za nezaposlenost, pre potpisivanja (čl. 177).
- NSZ naknada: po pravilu se gubi kvalifikacioni period — zaposleni mora ponovo navršiti 12 meseci osiguranja (neprekidno ili sa prekidima u poslednjih 18 meseci) da bi stekao pravo (čl. 66, 67 Zakona o zapošljavanju).
- Otpremnina: nije zakonom obavezna kod sporazumnog raskida — stvar je dogovora, za razliku od otkaza zbog tehnološkog viška.
- Povlačenje: nema zakonskog roka za jednostrano odustajanje; sporazum se može osporiti samo sudski (mane volje: rok 1 godina od saznanja, najkasnije 3 godine od zaključenja; ili ništavost, bez roka).
- Čl. 66: pravo na novčanu naknadu ima osigurano lice koje je bilo osigurano najmanje 12 meseci neprekidno ili sa prekidima u poslednjih 18 meseci.
- Čl. 67: lice kome je radni odnos prestao njegovom voljom ili krivicom — što uključuje i sporazumni raskid — može ostvariti pravo na naknadu tek kada ponovo ispuni uslov iz čl. 66, tj. ponovo navrši 12 meseci osiguranja.
- Mane volje (prinuda, prevara, zabluda) — rok za tužbu je 1 godina od saznanja za manu, a najkasnije 3 godine od dana zaključenja sporazuma.
- Ništavost (povreda prinudnih propisa) — bez roka zastarelosti.
- Zakon o radu (Paragraf, prečišćen tekst) — čl. 175, 177, 178, 189
- Zakon o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti (Paragraf) — čl. 66, 67
- Sporazumni prestanak radnog odnosa — prednosti i nedostaci (Paragraf)
Tabela: sporazumni raskid vs. otkaz
| Sporazumni raskid | Otkaz (zaposleni) | Otkaz (poslodavac, rezultati rada) | |
| Ko odlučuje | Obe strane, dogovorom | Zaposleni jednostrano | Poslodavac jednostrano |
| Otkazni rok | Nema — dogovara se datum | Najmanje 15 dana (do 30) | 8–30 dana po stažu |
| Pravo na NSZ naknadu | Po pravilu gubi se, dok se ne navrši 12/18 meseci | Po pravilu gubi se (isti osnov — "voljom zaposlenog") | Po pravilu ima pravo |
| Otpremnina | Nije obavezna (dogovor) | Ne pripada | Ne pripada (osim kod tehnološkog viška) |
| Osnov | Čl. 175, 177 ZoR | Čl. 178 ZoR | Čl. 189 ZoR |
Kako se sklapa sporazumni raskid (čl. 177)
Radni odnos može prestati na osnovu pisanog sporazuma poslodavca i zaposlenog (čl. 175 i 177 Zakona o radu). Zakon ne propisuje obrazac, ali sporazum mora biti u pisanoj formi — to je uslov punovažnosti, ne samo preporuka. Usmeni dogovor, ma koliko jasan, ne prestaje radni odnos po ovom osnovu.
Pre potpisivanja, poslodavac je dužan da zaposlenog pisanim putem obavesti o posledicama koje sporazumni raskid ima na pravo na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti (čl. 177 st. 2). U praksi, izostanak ovog obaveštenja je jedan od najčešćih razloga zbog kojih zaposleni kasnije osporava punovažnost potpisanog sporazuma pred sudom.
Šta se dešava sa naknadom sa biroa (NSZ)
Ovo je najveća zamka sporazumnog raskida. Prema Zakonu o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti:
Ovo nije fiksni period čekanja (npr. "3 meseca") — to je gubitak već stečenog kvalifikacionog perioda. Praktično: ako neko potpiše sporazumni raskid i odmah ostane bez novog posla, neće imati pravo na naknadu dok kod novog poslodavca (ili kroz više poslodavaca, sa prekidima) ponovo ne navrši 12 meseci osiguranja u periodu od 18 meseci.
Primer: Zaposlena potpisuje sporazumni raskid 1. avgusta 2026, posle 8 godina neprekidnog staža. Iako ima dugogodišnji staž, po čl. 67 gubi kvalifikacioni period stečen do tog trenutka i nema pravo na NSZ naknadu dok se ponovo ne zaposli i ne navrši 12 meseci osiguranja (neprekidno ili sa prekidima u 18 meseci).Otpremnina kod sporazumnog raskida
Za razliku od otkaza zbog tehnološkog ili organizacionog viška, gde je otpremnina zakonom obavezna, kod sporazumnog raskida otpremnina nije propisana zakonom — ako se isplaćuje, to je stvar dogovora između strana, uobičajeno kao deo pregovora oko uslova raskida. Ko računa obavezni minimum otpremnine za druge osnove prestanka, može proveriti na kalkulatoru otpremnine.
Šta sporazum treba da sadrži
Praktičan sporazum o raskidu obično uključuje: tačan datum prestanka radnog odnosa; obračun i rok isplate neisplaćenih zarada i naknada; isplatu naknade za neiskorišćeni godišnji odmor (obaveza koja važi bez obzira na osnov prestanka); pisano obaveštenje o posledicama za NSZ naknadu; eventualnu isplatu dogovorene otpremnine ili druge naknade; vraćanje opreme i imovine poslodavca; i potpise obe strane sa datumom.
Mogu li da se predomislim posle potpisivanja?
Zakon ne predviđa rok za jednostrano povlačenje potpisanog sporazuma — jednom kada obe strane potpišu, sporazum obavezuje kao i svaki drugi pisani ugovor. Osporavanje je moguće samo sudskim putem, i to po dva osnova:
U praksi, najčešći spor je da li je zaposleni potpisao pod pritiskom (npr. pod pretnjom otkaza zbog povrede radne obaveze). Sama činjenica da je poslodavac zaposlenom predočio alternativu — sporazumni raskid ili disciplinski postupak — po sudskoj praksi nije prinuda sama po sebi, ali izostanak vremena za razmišljanje ili pisanog obaveštenja o NSZ posledicama povećava šanse da sud sporazum proglasi nepunovažnim.
Sporazumni raskid ili otkaz — šta je bolje?
Nema univerzalnog odgovora, ali evo šta je bitno da imate u vidu pre nego što potpišete bilo šta: ako planirate da se prijavite na birou dok tražite novi posao, sporazumni raskid vam verovatno neće doneti naknadu — u tom slučaju vredi proveriti da li postoji drugi zakonski osnov (npr. otkaz zbog rezultata rada) koji zadržava pravo na naknadu. Detaljno poređenje otkaznih rokova po osnovima potražite u vodiču o otkaznom roku, a razloge i postupak otkaza od strane poslodavca u vodiču o otkazu ugovora o radu.