> Provereno i ažurirano: 4. avgust 2026. Podaci u ovom vodiču provereni su u važećem prečišćenom tekstu Zakona o radu („Sl. glasnik RS", br. 24/2005 … 109/2025) — čl. 36 — na dan objave.
Probni rad je period tokom kog poslodavac proverava radne i stručne sposobnosti novozaposlenog, a zaposleni proverava da li mu posao odgovara. Ugovara se u samom ugovoru o radu, traje najduže šest meseci, i tokom njega otkazni rok je najkraći u čitavom Zakonu o radu — samo 5 radnih dana, za obe strane. Ukratko: probni rad se mora ugovoriti u ugovoru o radu (čl. 36) — nije automatski. Može trajati najduže 6 meseci; zakon ne propisuje minimum. Otkazni rok tokom probnog rada je najmanje 5 radnih dana, i za poslodavca i za zaposlenog. Poslodavac je dužan da obrazloži otkaz. Ako niko ne raskine ugovor do isteka roka i zaposleni je pokazao odgovarajuće sposobnosti, radni odnos se nastavlja pod redovnim uslovima — bez posebnog akta.> Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne zamenjuje pravni savet. Pri izmeni propisa tekst se hitno usklađuje.
Ključne činjenice (2026)
- Trajanje: najduže 6 meseci (čl. 36 st. 2); zakon ne propisuje minimum niti ga deli po vrstama poslova.
- Forma: mora biti ugovoren u ugovoru o radu, sa naznačenim trajanjem i zaradom za vreme probnog rada — nije automatski, nije poseban dokument.
- Otkazni rok: najmanje 5 radnih dana, važi i za poslodavca i za zaposlenog (čl. 36 st. 3).
- Obrazloženje: poslodavac je zakonom dužan da obrazloži otkaz ugovora o radu tokom probnog rada (čl. 36 st. 4) — ovo je izričita obaveza, za razliku od nekih drugih osnova otkaza.
- Ako niko ne otkaže: zaposleni koji je pokazao odgovarajuće sposobnosti nastavlja da radi pod redovnim uslovima — zakon eksplicitno reguliše samo negativan ishod (čl. 36 st. 5: kome sposobnosti nisu pokazane, radni odnos prestaje istekom roka).
- Prava tokom probnog rada: puna zarada, doprinosi, godišnji odmor i bolovanje — probni rad ne umanjuje nijedno od ovih prava.
- Kombinacija sa određenim vremenom: probni rad se može ugovoriti i kod ugovora na neodređeno i kod ugovora na određeno vreme.
- Zakon o radu (Paragraf, prečišćen tekst) — čl. 36
- Probni rad — pojam i karakteristike (Kadrovska)
Šta tačno kaže zakon (čl. 36)
Prema čl. 36 Zakona o radu: *"Ugovorom o radu može da se ugovori probni rad za obavljanje jednog ili više povezanih, odnosno srodnih poslova utvrđenih ugovorom o radu. Probni rad može da traje najduže šest meseci. Pre isteka vremena za koji je ugovoren probni rad, poslodavac ili zaposleni može da otkaže ugovor o radu sa otkaznim rokom koji ne može biti kraći od pet radnih dana. Poslodavac je dužan da obrazloži otkaz ugovora o radu. Zaposlenom koji za vreme probnog rada nije pokazao odgovarajuće radne i stručne sposobnosti prestaje radni odnos danom isteka roka određenog ugovorom o radu."*
Iz ovog teksta proizlaze tri praktične posledice koje se često pogrešno tumače:
1. Probni rad nije obavezan. Zakon kaže "može da se ugovori" — poslodavac i zaposleni slobodno biraju da li će ga uopšte uvesti. 2. Šest meseci je maksimum, ne fiksni period. Ugovor može predvideti kraći probni rad (npr. 1, 3 mesečno) — samo ne duže od 6 meseci. 3. Produžavanje anexom nije predviđeno zakonom. Pošto je probni rad zamišljen kao jednokratna provera za konkretan posao, produžavanje preko 6 meseci za isti posao — čak i sporazumnim aneksom — nije zakonom predviđeno.
Otkaz tokom probnog rada — 5 radnih dana i obrazloženje
Otkazni rok od najmanje 5 radnih dana je najkraći u Zakonu o radu i važi simetrično — i kada poslodavac ne želi da zadrži zaposlenog, i kada zaposleni sam odluči da napusti probni rad. Za poređenje sa ostalim otkaznim rokovima (15 dana kod otkaza zaposlenog, 8–30 dana kod otkaza poslodavca zbog rezultata rada), pogledajte vodič o otkaznom roku.
Za razliku od nekih drugih osnova otkaza, kod probnog rada poslodavac je zakonom izričito dužan da obrazloži otkaz — mora navesti zbog čega zaposleni nije pokazao odgovarajuće radne i stručne sposobnosti. Otkaz bez ikakvog obrazloženja je formalno suprotan čl. 36 i može se osporiti.
Šta ako niko ne raskine ugovor?
Zakon eksplicitno reguliše samo slučaj kada zaposleni nije pokazao odgovarajuće sposobnosti — tada radni odnos prestaje sam po sebi, danom isteka roka određenog ugovorom, bez potrebe za posebnim otkazom. Za pozitivan ishod — zaposleni je pokazao odgovarajuće sposobnosti i nijedna strana nije otkazala ugovor — zakon ne traži nikakav dodatni akt: radni odnos se jednostavno nastavlja pod redovnim uslovima iz ugovora o radu, bez probne klauzule.
Prava tokom probnog rada
Probni rad ne umanjuje nijedno pravo iz radnog odnosa. Zaposleni na probnom radu ima pravo na punu ugovorenu zaradu i doprinose (prijava na CROSO od prvog dana), topli obrok i regres, godišnji odmor koji se stiče proporcionalno vremenu provedenom na radu, i punu zaštitu za vreme bolovanja — bolovanje samo po sebi ne može biti osnov za otkaz na probnom radu.
Probni rad kod ugovora na određeno vreme
Probni rad se može ugovoriti i kod zaposlenja na neodređeno i kod zaposlenja na određeno vreme. Praktičan savet: proverite da li probni rad "ulazi" u ukupno trajanje ugovora na određeno vreme (koji ima svoj zakonski maksimum) ili teče paralelno — ovo zavisi od formulacije konkretnog ugovora, pa vredi pažljivo pročitati klauzulu pre potpisivanja.
Najčešće greške poslodavaca
Produžavanje probnog rada preko 6 meseci putem aneksa; neugovaranje probnog roka i trajanja izričito u pisanom ugovoru o radu (usmeni dogovor "probaćemo par meseci" nema pravno dejstvo probnog rada); otkaz bez ikakvog pisanog obrazloženja; i tretiranje zaposlenih na probnom radu kao da imaju umanjena prava (npr. bez prijave na osiguranje) — što je protivzakonito od prvog dana rada.