PlatniListić
PlatniListić

Disciplinski postupak 2026 — upozorenje, rok i blaže mere

Disciplinski postupak — pregled dokumentacije i rešenja

> Provereno i ažurirano: 4. avgust 2026. Podaci u ovom vodiču provereni su u važećem prečišćenom tekstu Zakona o radu („Sl. glasnik RS", br. 24/2005 … 109/2025) — čl. 179, 179a, 180, 184, 185 i 189 — na dan objave.

Kada poslodavac smatra da je zaposleni povredio radnu obavezu ili prekršio radnu disciplinu, zakon propisuje strog redosled koraka pre nego što otkaz uopšte postane moguć — pisano upozorenje, najmanje 8 dana za odgovor zaposlenog, i rok u kom sve to mora da se sprovede. Preskakanje bilo kog koraka ne znači samo prekršaj procedure — čini otkaz osporivim pred sudom, čak i kada je povreda koju zaposleni navodi stvarno postojala.

Ukratko: za povredu radne obaveze ili discipline (čl. 179 st. 2–3), poslodavac mora prvo dati pisano upozorenje sa najmanje 8 dana roka za odgovor zaposlenog (čl. 180). Postupak mora pokrenuti u roku od 6 meseci od saznanja, a najkasnije 1 godinu od kada se povreda desila (čl. 184). Umesto otkaza, zakon dozvoljava i blaže mere — privremeno udaljenje, novčanu kaznu do 20% zarade, ili opomenu sa najavom otkaza (čl. 179a). Kod ovih osnova nema otkaznog roka — radni odnos prestaje danom dostavljanja rešenja (čl. 185).

> Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne zamenjuje pravni savet. Pri izmeni propisa tekst se hitno usklađuje.

Ključne činjenice (2026)

  • Povreda radne obaveze (čl. 179 st. 2): nesavesno/nemarno izvršavanje radnih obaveza, zloupotreba položaja ili prekoračenje ovlašćenja, neuredna upotreba sredstava rada, nekorišćenje/zloupotreba sredstava zaštite na radu, i druge povrede utvrđene opštim aktom/ugovorom.
  • Nepoštovanje radne discipline (čl. 179 st. 3): neopravdano odbijanje obavljanja poslova, nedostavljanje potvrde o bolovanju, zloupotreba prava na odsustvo, dolazak pod dejstvom alkohola/opojnih sredstava, netačni podaci bitni za zasnivanje radnog odnosa, odbijanje obaveznog lekarskog pregleda za rizična radna mesta, neprimereno ponašanje nespojivo s radnim odnosom.
  • Pisano upozorenje obavezno (čl. 180): za osnove iz čl. 179 st. 2–3, poslodavac mora prvo dostaviti pisano upozorenje sa pravnim osnovom, činjenicama, dokazima i rokom za odgovor od najmanje 8 dana.
  • Rok za pokretanje postupka (čl. 184): 6 meseci od saznanja za povredu (subjektivni rok), najkasnije 1 godina od kada se povreda desila (objektivni rok).
  • Blaže mere umesto otkaza (čl. 179a): privremeno udaljenje bez naknade zarade (1–15 radnih dana), novčana kazna do 20% osnovne zarade za mesec, do 3 meseca, ili opomena sa najavom otkaza (ponovljena povreda u roku od 6 meseci povlači otkaz bez novog upozorenja).
  • Otkazni rok: kod ovih osnova ne postoji — radni odnos prestaje danom dostavljanja rešenja (čl. 185 st. 5).
  • Interna žalba: ne postoji kao obavezan uslov — zaposleni ide direktno na sud, u roku od 60 dana (čl. 195).
  • Šta je povreda radne obaveze, a šta nepoštovanje discipline

    Čl. 179 Zakona o radu razlikuje dva osnova za otkaz od strane poslodavca vezana za ponašanje zaposlenog:

    Povreda radne obaveze (st. 2) — nesavesno ili nemarno izvršavanje radnih obaveza, zloupotreba položaja ili prekoračenje ovlašćenja, neuredna upotreba sredstava rada, nekorišćenje ili zloupotreba sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu, kao i druge povrede koje opšti akt poslodavca ili ugovor o radu utvrde kao povredu radne obaveze. Nepoštovanje radne discipline (st. 3) — neopravdano odbijanje obavljanja poslova na koje je zaposleni raspoređen, nedostavljanje potvrde o privremenoj sprečenosti za rad, zloupotreba prava na odsustvo zbog privremene sprečenosti za rad, dolazak na rad pod dejstvom alkohola ili opojnih sredstava, davanje netačnih podataka koji su bili odlučujući za zasnivanje radnog odnosa, odbijanje obaveznog zdravstvenog pregleda za radna mesta sa povećanim rizikom, i neprimereno ponašanje prema saradnicima, nadređenima ili strankama koje čini nastavak radnog odnosa neodrživim. Napomena o ustavnosti: ranija tačka koja je dozvoljavala otkaz zbog ponašanja koje "predstavlja krivično delo" (bez pravosnažne sudske presude) je Odlukom Ustavnog suda (2017) proglašena neustavnom, jer krši pretpostavku nevinosti — ne treba je citirati kao važeći osnov.

    Pisano upozorenje i pravo na izjašnjenje (čl. 180)

    Ovo je korak koji poslodavci najčešće preskoče, a koji najčešće obara otkaz pred sudom. Za osnove iz čl. 179 st. 2 i 3 (ne i za osnove iz st. 1, npr. slab rezultat rada), poslodavac je dužan da pre otkaza dostavi zaposlenom pisano upozorenje koje sadrži:

  • pravni osnov za otkaz (koju tačku čl. 179 poslodavac navodi),
  • činjenice i dokaze koji potkrepljuju navod,
  • rok u kom se zaposleni može izjasniti — najmanje 8 dana od dostavljanja upozorenja, pisano ili usmeno, uz mogućnost prisustva sindikalnog predstavnika.
  • Upozorenje se dostavlja po istim pravilima kao i rešenje o otkazu (čl. 185). Izostanak upozorenja ili nedovoljan rok za odgovor čini kasniji otkaz procesno manjkavim — sud ga može poništiti čak i ako je sama povreda nesporna, jer zaposlenom nije data prilika da se izjasni pre nego što je odluka doneta. Više o posledicama u vodiču o nezakonitom otkazu.

    Rokovi — 6 meseci i 1 godina (čl. 184)

    Poslodavac ne može disciplinski postupak pokrenuti bilo kada. Rok je 6 meseci od dana saznanja za činjenice koje predstavljaju osnov za otkaz (subjektivni rok), a najkasnije 1 godinu od dana kada je povreda učinjena (objektivni rok) — subjektivni rok teče unutar objektivnog. Poslodavac koji je za povredu saznao, pa čekao duže od 6 meseci da reaguje, po pravilu gubi pravo da po tom osnovu otkaže ugovor.

    Blaže mere umesto otkaza (čl. 179a)

    Suprotno uobičajenoj pretpostavci da je otkaz jedina moguća sankcija, čl. 179a izričito dozvoljava poslodavcu da, ako oceni da postoje olakšavajuće okolnosti, umesto otkaza za povredu iz čl. 179 st. 2–3 izrekne jednu od tri zakonom predviđene mere:

    1. privremeno udaljenje sa rada bez naknade zarade, u trajanju od 1 do 15 radnih dana; 2. novčana kazna u visini do 20% osnovne zarade zaposlenog za mesec u kom je kazna izrečena, u trajanju do 3 meseca (odbija se od zarade); 3. opomena sa najavom otkaza — upozorenje da će, ako zaposleni u narednih 6 meseci ponovi istu ili sličnu povredu, uslediti otkaz bez potrebe za novim upozorenjem.

    Ove mere su zakonom taksativno navedene — interni akt poslodavca ne može izmišljati dodatne disciplinske sankcije mimo onoga što čl. 179a dozvoljava.

    Rešenje i dan prestanka (čl. 185)

    Rešenje o otkazu mora biti u pisanoj formi i obavezno sadrži obrazloženje — pravni osnov, činjenice i dokaze. Dostavlja se lično zaposlenom, na radnom mestu ili adresi prebivališta/boravišta; ako lična dostava ne uspe, primenjuje se dostava preko oglasne table poslodavca uz 8-dnevni rok posle kog se dostava smatra izvršenom.

    Za razliku od otkaza zbog slabih rezultata rada (čl. 179 st. 1 tačka 1), gde postoji otkazni rok od 8–30 dana (čl. 189), kod otkaza zbog povrede radne obaveze ili discipline (st. 2–3) otkaznog roka nema — radni odnos prestaje danom dostavljanja rešenja (čl. 185 st. 5). Poređenje svih otkaznih rokova po osnovima potražite u vodiču o otkaznom roku.

    Da li se otkaz može osporiti

    Interna žalba poslodavcu nije obavezan korak — zaposleni ide direktno na sud, u roku od 60 dana od dostavljanja rešenja (čl. 195). Ako smatrate da upozorenje nije bilo dato, da rok za izjašnjenje nije bio dovoljan, ili da su činjenice u rešenju netačne, to su upravo okolnosti koje otvaraju put ka uspešnom osporavanju otkaza — detaljno u vodiču o nezakonitom otkazu.

    Izvori

  • Zakon o radu (Paragraf, prečišćen tekst) — čl. 179, 179a, 180, 184, 185, 189, 195
  • Zakon o radu, član 179 — razlozi za otkaz (Paragraf)

Često postavljana pitanja

Da li poslodavac mora da me upozori pre otkaza zbog povrede radne obaveze?

Da — za osnove iz čl. 179 st. 2 i 3 Zakona o radu, poslodavac je obavezan da prvo dostavi pisano upozorenje sa pravnim osnovom, činjenicama i dokazima, uz rok od najmanje 8 dana za odgovor zaposlenog (čl. 180).

Koliko imam vremena da odgovorim na upozorenje pred otkaz?

Najmanje 8 dana od dana dostavljanja upozorenja (čl. 180 st. 1). Opšti akt ili ugovor o radu mogu predvideti i duži rok.

Da li poslodavac može da me otpusti bez saslušanja/izjašnjenja?

Ne — izostanak prilike da se zaposleni izjasni na upozorenje čini kasniji otkaz procesno manjkavim i osporivim pred sudom, čak i kada je sama povreda nesporna.

Koliko dugo poslodavac ima da mi da otkaz nakon što sazna za povredu?

6 meseci od dana saznanja za povredu, a najkasnije 1 godinu od dana kada je povreda učinjena (čl. 184 Zakona o radu).

Da li postoji nešto blaže od otkaza za povredu radne discipline?

Da — čl. 179a dozvoljava poslodavcu da, ako oceni olakšavajuće okolnosti, umesto otkaza izrekne privremeno udaljenje bez zarade (1–15 radnih dana), novčanu kaznu do 20% osnovne zarade (do 3 meseca), ili opomenu sa najavom otkaza.

Proverite tačan obračun vaše zarade koristeći naš besplatni kalkulator — bruto u neto, doprinosi, porez i PDF platni listić u nekoliko sekundi.