PlatniListić

Frilenser, paušalac ili firma — kada preći na radnju?

Frilenser, paušalac ili firma — kada preći na radnju u Srbiji

> Provereno i ažurirano: jun 2026. Iznosi, stope i osnovice u ovom vodiču usklađeni su sa zvaničnim izvorima (Poreska uprava, APR, CROSO) za 2026. godinu. Parametri se mogu menjati tokom godine — pre odluke proverite aktuelne podatke ili se obratite knjigovođi.

Sve više ljudi u Srbiji radi samostalno — za klijente iz inostranstva ili iz zemlje. Na početku je najlakše raditi kao frilenser (fizičko lice koje se samooporezuje), ali kako prihodi rastu, postavlja se pitanje: da li i kada preći na paušal ili otvoriti firmu? U ovom vodiču poredimo tri statusa — frilenser, paušalac (preduzetnik) i DOO — i objašnjavamo po kojim signalima prepoznajete da je vreme za prelazak.

> Napomena: Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja poreski ni pravni savet. Za procenu konkretne situacije konsultujte knjigovođu ili Poresku upravu.

Tri načina da legalno radite kao samostalac

  • Frilenser (samooporezivanje): fizičko lice koje kvartalno prijavljuje i plaća porez i doprinose, bez osnivanja radnje.
  • Paušalac (preduzetnik): registrovana preduzetnička radnja sa fiksnim mesečnim porezom i doprinosima.
  • DOO (društvo sa ograničenom odgovornošću): pravno lice sa ograničenom odgovornošću i obaveznim knjigovodstvom.
  • Frilenser — najjednostavniji start

    Kao frilenser plaćate porez i doprinose sami, kvartalno, biranjem između dva modela samooporezivanja. Detaljno smo to objasnili u vodiču o porezu za frilensere (Model A i B).

  • Prednost: nema fiksnih mesečnih troškova kada nema prihoda; prijava ide preko portala bez knjigovođe.
  • Mana: kao fizičko lice ne možete da izdajete fakture, što veći klijenti i firme često zahtevaju; status je bankama manje „stabilan" za kredite; pri visokim i redovnim prihodima ukupna obaveza (porez + PIO 24% + zdravstvo 10,3%) zna biti veća nego kod paušala.
  • Paušalac — fiksni mesečni iznos i fakture

    Paušalac je preduzetnik registrovan u Agenciji za privredne registre (APR) koji plaća fiksan mesečni iznos poreza i doprinosa, bez obzira na to koliko je tog meseca zaradio. Ko ispunjava uslove i kako se obračunava — u vodiču o paušalnom oporezivanju.

  • Mesečna obaveza: okvirno 30.000–45.000 RSD, u zavisnosti od šifre delatnosti i opštine (tačan iznos određuje rešenje Poreske uprave).
  • Limit prometa: do 6.000.000 RSD godišnje za ostanak u paušalu; prag za PDV je 8.000.000 RSD.
  • Prednosti: možete da izdajete fakture, nema obaveznog knjigovodstva, troškovi su predvidivi.
  • Mana: za obaveze odgovarate celokupnom ličnom imovinom; neke delatnosti (trgovina, ugostiteljstvo, finansije) ne mogu biti na paušalu.
  • DOO — kada vam treba pravno lice

    DOO je posebno pravno lice. Osnivač odgovara samo do visine uloga, a ne ličnom imovinom — što je ključna razlika u odnosu na preduzetnika.

  • Osnivanje: minimalni kapital je simboličnih 100 RSD; registracija u APR-u.
  • Obaveze: obavezno dvojno knjigovodstvo (trošak knjigovođe), složenija administracija.
  • Najbolje za: partnerstva, ozbiljniji rast, veće B2B i inostrane ugovore, i sve gde je važna zaštita lične imovine i kredibilitet.
  • Poređenje: frilenser vs paušalac vs DOO

    ObeležjeFrilenserPaušalacDOO
    Pravni statusFizičko licePreduzetnikPravno lice
    Izdavanje fakturaNeDaDa
    Fiksni mesečni trošakNe (plaća se po prihodu)Da (~30–45k RSD)Varijabilno (knjigovođa, doprinosi)
    KnjigovodstvoNije potrebnoNije obaveznoObavezno
    OdgovornostLična imovinaLična imovinaDo visine uloga
    Limit prometa6.000.000 RSD/god.
    Najbolje zaPovremene i inostrane prihodeStabilan samostalni radPartnere, rast, B2B

    Kada preći sa frilensera na paušal

    Razmislite o prelasku na paušal kada:

  • imate redovne i rastuće prihode, pa fiksni mesečni iznos postaje povoljniji od procentualnog samooporezivanja;
  • vam klijenti traže fakturu koju kao fizičko lice ne možete izdati;
  • želite uredan preduzetnički status (lakše do kredita, ozbiljniji nastup prema firmama);
  • prihodi su stabilno na nivou na kome paušalni iznos „radi" u vašu korist.
  • Okvirno pravilo: dok su prihodi mali ili neredovni, samooporezivanje (posebno Model A) je često najjeftinije. Kada prihod postane redovan i veći, fiksni paušal od ~30–45k mesečno zna biti niži od ukupne obaveze frilensera — uz dodatnu vrednost mogućnosti fakturisanja.

    Kada otvoriti DOO umesto paušala

    Pređite na DOO kada:

  • vam je ograničena odgovornost važna (ne želite da rizikujete ličnu imovinu);
  • poslujete sa partnerom ili više osnivača;
  • se približavate ili prelazite paušalni limit od 6 miliona dinara;
  • imate ozbiljne B2B ili inostrane ugovore gde je pravno lice uslov ili znak kredibiliteta;
  • planirate zapošljavanje i rast.
  • Prihodi iz inostranstva — kratak savet

    Ako naplaćujete od stranih klijenata, prihod prijavljujete po srednjem kursu NBS na dan priliva. Mnogi frilenseri i preduzetnici za prijem uplata koriste multivalutne račune (npr. Wise ili Revolut) ili devizni račun u banci — uz uredno čuvanje faktura i izvoda. Pravilan obračun bruto u neto za zaradu iz radnog odnosa možete brzo proveriti i kalkulatorom zarade, a osnovne pojmove objašnjavamo u vodiču o razlici između bruto i neto zarade.

    Česte greške

  • Ostajanje na samooporezivanju predugo. Kada prihodi narastu, paušal često bude jeftiniji i omogućava fakturisanje.
  • Prerano otvaranje DOO. Obavezno knjigovodstvo i administracija nose trošak koji mali biznis ne mora odmah da snosi.
  • Pogrešna šifra delatnosti. Neke delatnosti ne mogu na paušal — proverite pre registracije.
  • Računanje samo poreza. Doprinosi za PIO i zdravstvo često su veći od samog poreza — gledajte ukupnu obavezu.
  • Savet

    Izbor zavisi od visine i stabilnosti prihoda, potrebe za fakturama i tolerancije na rizik. Za povremene, jednokratne poslove pogledajte i ugovor o delu, a za pun pregled doprinosa vodič o doprinosima u Srbiji. Pre same odluke o prelasku, proverite konkretne iznose sa knjigovođom.

    Izvori i korisni linkovi

  • Agencija za privredne registre (APR)
  • Poreska uprava — portal Frilenseri
  • Zakon o privrednim društvima (Paragraf)

Često postavljana pitanja

Kada frilenser treba da pređe na paušal?

Kada prihodi postanu redovni i veći, kada klijenti traže fakture (koje fizičko lice ne može da izda) ili kada fiksni mesečni paušal (okvirno 30.000–45.000 RSD) postane povoljniji od procentualnog samooporezivanja. Za male i neredovne prihode samooporezivanje je obično jeftinije.

Da li frilenser može da izdaje fakture?

Ne. Kao fizičko lice u sistemu samooporezivanja frilenser ne može da izdaje fakture. Ako klijenti zahtevaju fakturu, potrebno je registrovati preduzetničku radnju (paušal) ili osnovati firmu (DOO).

Koliko paušalac plaća mesečno u 2026. godini?

Okvirno 30.000–45.000 RSD mesečno, u zavisnosti od šifre delatnosti i opštine. Tačan iznos određuje rešenje Poreske uprave. Limit prometa za ostanak u paušalu je 6.000.000 RSD godišnje.

Paušal ili DOO — šta je bolje za početak?

Za samostalan rad sa malim rashodima paušal je jednostavniji i jeftiniji, ali nosi ličnu odgovornost. DOO se bira kada je potrebna ograničena odgovornost, kod više osnivača, većeg prometa ili ozbiljnijih B2B i inostranih ugovora, uz obavezno knjigovodstvo.

Proverite tačan obračun vaše zarade koristeći naš besplatni kalkulator — bruto u neto, doprinosi, porez i PDF platni listić u nekoliko sekundi.