PlatniListić
PlatniListić

Frilenser, paušalac ili firma — kada preći na radnju?

Frilenser, paušalac ili firma — kada preći na radnju u Srbiji

> Provereno i ažurirano: jun 2026. Iznosi, stope i osnovice u ovom vodiču usklađeni su sa zvaničnim izvorima (Poreska uprava, APR, CROSO) za 2026. godinu. Parametri se mogu menjati tokom godine — pre odluke proverite aktuelne podatke ili se obratite knjigovođi.

Sve više ljudi u Srbiji radi samostalno — za klijente iz inostranstva ili iz zemlje. Na početku je najlakše raditi kao frilenser (fizičko lice koje se samooporezuje), ali kako prihodi rastu, postavlja se pitanje: da li i kada preći na paušal ili otvoriti firmu? U ovom vodiču poredimo tri statusa — frilenser, paušalac (preduzetnik) i DOO — i objašnjavamo po kojim signalima prepoznajete da je vreme za prelazak.

> Napomena: Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja poreski ni pravni savet. Za procenu konkretne situacije konsultujte knjigovođu ili Poresku upravu.

Najbrži način da uporedite statuse jeste da izračunate šta biste plaćali kao paušalac — unesite osnovicu u paušal kalkulator i uporedite sa kvartalnim samooporezivanjem.

Tri načina da legalno radite kao samostalac

  • Frilenser (samooporezivanje): fizičko lice koje kvartalno prijavljuje i plaća porez i doprinose, bez osnivanja radnje.
  • Paušalac (preduzetnik): registrovana preduzetnička radnja sa fiksnim mesečnim porezom i doprinosima.
  • DOO (društvo sa ograničenom odgovornošću): pravno lice sa ograničenom odgovornošću i obaveznim knjigovodstvom.

Frilenser — najjednostavniji start

Kao frilenser plaćate porez i doprinose sami, kvartalno, biranjem između dva modela samooporezivanja. Detaljno smo to objasnili u vodiču o porezu za frilensere (Model A i B).

  • Prednost: nema fiksnih mesečnih troškova kada nema prihoda; prijava ide preko portala bez knjigovođe.
  • Mana: kao fizičko lice ne možete da izdajete fakture, što veći klijenti i firme često zahtevaju; status je bankama manje „stabilan" za kredite; pri visokim i redovnim prihodima ukupna obaveza (porez + PIO 24% + zdravstvo 10,3%) zna biti veća nego kod paušala.

Paušalac — fiksni mesečni iznos i fakture

Paušalac je preduzetnik registrovan u Agenciji za privredne registre (APR) koji plaća fiksan mesečni iznos poreza i doprinosa, bez obzira na to koliko je tog meseca zaradio. Ko ispunjava uslove i kako se obračunava — u vodiču o paušalnom oporezivanju.

  • Mesečna obaveza: okvirno 30.000–45.000 RSD, u zavisnosti od šifre delatnosti i opštine (tačan iznos određuje rešenje Poreske uprave).
  • Limit prometa: do 6.000.000 RSD godišnje za ostanak u paušalu; prag za PDV je 8.000.000 RSD.
  • Prednosti: možete da izdajete fakture, nema obaveznog knjigovodstva, troškovi su predvidivi.
  • Mana: za obaveze odgovarate celokupnom ličnom imovinom; neke delatnosti (trgovina, ugostiteljstvo, finansije) ne mogu biti na paušalu.

DOO — kada vam treba pravno lice

DOO je posebno pravno lice. Osnivač odgovara samo do visine uloga, a ne ličnom imovinom — što je ključna razlika u odnosu na preduzetnika.

  • Osnivanje: minimalni kapital je simboličnih 100 RSD; registracija u APR-u.
  • Obaveze: obavezno dvojno knjigovodstvo (trošak knjigovođe), složenija administracija.
  • Najbolje za: partnerstva, ozbiljniji rast, veće B2B i inostrane ugovore, i sve gde je važna zaštita lične imovine i kredibilitet.

Poređenje: frilenser vs paušalac vs DOO

ObeležjeFrilenserPaušalacDOO
Pravni statusFizičko licePreduzetnikPravno lice
Izdavanje fakturaNeDaDa
Fiksni mesečni trošakNe (plaća se po prihodu)Da (~30–45k RSD)Varijabilno (knjigovođa, doprinosi)
KnjigovodstvoNije potrebnoNije obaveznoObavezno
OdgovornostLična imovinaLična imovinaDo visine uloga
Limit prometa6.000.000 RSD/god.
Najbolje zaPovremene i inostrane prihodeStabilan samostalni radPartnere, rast, B2B

Kada preći sa frilensera na paušal

Razmislite o prelasku na paušal kada:

  • imate redovne i rastuće prihode, pa fiksni mesečni iznos postaje povoljniji od procentualnog samooporezivanja;
  • vam klijenti traže fakturu koju kao fizičko lice ne možete izdati;
  • želite uredan preduzetnički status (lakše do kredita, ozbiljniji nastup prema firmama);
  • prihodi su stabilno na nivou na kome paušalni iznos „radi" u vašu korist.

Okvirno pravilo: dok su prihodi mali ili neredovni, samooporezivanje (posebno Model A) je često najjeftinije. Kada prihod postane redovan i veći, fiksni paušal od ~30–45k mesečno zna biti niži od ukupne obaveze frilensera — uz dodatnu vrednost mogućnosti fakturisanja.

Kada otvoriti DOO umesto paušala

Pređite na DOO kada:

  • vam je ograničena odgovornost važna (ne želite da rizikujete ličnu imovinu);
  • poslujete sa partnerom ili više osnivača;
  • se približavate ili prelazite paušalni limit od 6 miliona dinara;
  • imate ozbiljne B2B ili inostrane ugovore gde je pravno lice uslov ili znak kredibiliteta;
  • planirate zapošljavanje i rast.

Prihodi iz inostranstva — kratak savet

Ako naplaćujete od stranih klijenata, prihod prijavljujete po srednjem kursu NBS na dan priliva. Mnogi frilenseri i preduzetnici za prijem uplata koriste multivalutne račune (npr. Wise ili Revolut) ili devizni račun u banci — uz uredno čuvanje faktura i izvoda. Pravilan obračun bruto u neto za zaradu iz radnog odnosa možete brzo proveriti i kalkulatorom zarade, a osnovne pojmove objašnjavamo u vodiču o razlici između bruto i neto zarade.

Česte greške

  • Ostajanje na samooporezivanju predugo. Kada prihodi narastu, paušal često bude jeftiniji i omogućava fakturisanje.
  • Prerano otvaranje DOO. Obavezno knjigovodstvo i administracija nose trošak koji mali biznis ne mora odmah da snosi.
  • Pogrešna šifra delatnosti. Neke delatnosti ne mogu na paušal — proverite pre registracije.
  • Računanje samo poreza. Doprinosi za PIO i zdravstvo često su veći od samog poreza — gledajte ukupnu obavezu.

Savet

Izbor zavisi od visine i stabilnosti prihoda, potrebe za fakturama i tolerancije na rizik. Za povremene, jednokratne poslove pogledajte i ugovor o delu, a za pun pregled doprinosa vodič o doprinosima u Srbiji. Pre same odluke o prelasku, proverite konkretne iznose sa knjigovođom.

Izvori i korisni linkovi

Često postavljana pitanja

Kada frilenser treba da pređe na paušal?

Kada prihodi postanu redovni i veći, kada klijenti traže fakture (koje fizičko lice ne može da izda) ili kada fiksni mesečni paušal (okvirno 30.000–45.000 RSD) postane povoljniji od procentualnog samooporezivanja. Za male i neredovne prihode samooporezivanje je obično jeftinije.

Da li frilenser može da izdaje fakture?

Ne. Kao fizičko lice u sistemu samooporezivanja frilenser ne može da izdaje fakture. Ako klijenti zahtevaju fakturu, potrebno je registrovati preduzetničku radnju (paušal) ili osnovati firmu (DOO).

Koliko frilenser plaća kada pređe na paušal?

Umesto procentualnog samooporezivanja, obaveza postaje fiksna: okvirno 30.000–45.000 RSD mesečno, u zavisnosti od šifre delatnosti i opštine. Tačan iznos određuje rešenje Poreske uprave. Limit prometa za ostanak u paušalu je 6.000.000 RSD godišnje.

Paušal ili DOO — šta je bolje za početak?

Za samostalan rad sa malim rashodima paušal je jednostavniji i jeftiniji, ali nosi ličnu odgovornost. DOO se bira kada je potrebna ograničena odgovornost, kod više osnivača, većeg prometa ili ozbiljnijih B2B i inostranih ugovora, uz obavezno knjigovodstvo.

Proverite tačan obračun vaše zarade koristeći naš besplatni kalkulator — bruto u neto, doprinosi, porez i PDF platni listić u nekoliko sekundi.